Zamjenik gradonačelnika nam je odgovorio na pitanja vezana uz brigu za napuštene životinje i aktivnosti koje grad provodi po tom pitanju. Najavio je da će se do kraja ove godine prenamijeniti zgrada u kojoj je smještena Uprava Čistoće u sklonište za mačke, a nastavlja se i akcija besplatne trajne sterilizacije mačaka. Naši učenici su zamjeniku Markoviću predložili i predstavili ideju hranilišta za mačke koju je obećao razmotriti.
Analiza: Zakon o zaštiti životinja (NN 102/2017, 32/19)
a) Pozitivni učinci:
Regulirala se zaštita kućnih ljubimaca, zabrana usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda kao i zabrana neodgovarajućeg postupanja prema životinjama.
Kako bi se smanjio broj napuštenih životinja, propisane su odredbe o kontroli i razmnožavanja kućnih ljubimaca, a jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati nadzor provedbe obveznog mikročipiranja pasa.
Važno je naglasiti kako je Zakonom obavezno osnivanje barem jednog skloništa za životinje kapaciteta najmanje 50 mjesta.
Posebno smatramo pozitivnim osnivanje Upisnika kućnih ljubimaca koji omogućuje osnivanje jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje.
b) Negativni učinci:
Zakon u svom dijelu PREKRŠAJNE ODREDBE predviđa novčane mjere za prekršitelje, no one se često ne provode. Svakodnevno smo svjedoci zanemarivanja kućnih ljubimaca i napuštenih životinja za čije vlasnike Zakon jasno propisuje novčane kazne, ali nažalost rijetko smo svjedoci da je nekome takva kazna i naplaćena.
Zatim smatramo da je jako velik problem kastracija ili sterilizacija pasa koji stignu u azile, a koja je u potpunosti prebačena na jedinice lokalne samouprave što je njima veliko financijsko opterećenje, pa bi se dio novaca trebao osigurati sredstvima iz lokalnog proračuna.
Gdje s mačkama? Znate li da u Hrvatskoj nema azila za mačke? U postojećem Zakonu Članak 62., Stavak 2.: Na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave mora se osnovati najmanje jedno sklonište u kojem je osigurano najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje. Redom su to sve skloništa za pse. Mačke su zapostavljene i time u neravnopravnom položaju u odnosu na pse.
c) Argumenti
Problem su psi koje njihovi vlasnici drže na lancu, često vrlo kratkom, a takvih ima jako puno, evo i danas svugdje oko nas, te tako nemaju mogućnost slobodnog kretanja, nemoćni su da se zaštite od vremenskih nepogoda i zlostavljanja i često im je onemogućen pristup hrani i vodi. Sve navedeno često rezultira i pojavom agresivnog ponašanja kod životinja kojima su uskraćene osnovne prirodne potrebe (za kretanjem i hranom) te nezbrinute životinje ili neadekvatno zbrinute predstavljaju opasnost kako za druge životinje tako i za ljude.
Nažalost u Varaždinu i cijeloj županiji ne postoji službeno sklonište za napuštene mačke.
Udrugu “Životni zov” koja djeluje na području Varaždina zadesila je tragedija te je sklonište izgorjelo, tako da sada ako netko i nađe mačkicu nema je kamo skloniti.
Možemo jedino kontaktirati udrugu „Sklonište dobrote“ koja se nalazi u Čakovcu i nije službeno sklonište nego rade na principu volontiranja i donacija. Smatram da bi obaveznu kastraciju i sterilizaciju trebalo uvesti i za mačke.
Klara i Nina
Razgovor sa gosp. Lahom - Policijska uprava varaždinska
Opišite postupak policije kada dobije prijavu za ozlijeđenu životinju?
Po zaprimanju dojave o ozlijeđenoj životinji policija izlazi na mjesto događaja te prikuplja saznanja i informacije o okolnostima ozljeđivanja životinje. Ukoliko se prema prikupljenim informacijama utvrdi da je počinitelj usmrtio životinju bez opravdanog razloga ili ju teško zlostavljao, nanosio joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, radi se o počinjenju kaznenog djela iz članka 205. stavak 1. Kaznenog zakona.
Policija u koordinaciji sa Državnim odvjetništvom vrši očevid, kojim prilikom se prikupljaju dokazi koji kasnije služe u sudskim postupcima radi utvrđivanja krivnje počinitelja.
Po izvršenom očevidu policijski službenici sastavljaju Kaznenu prijavu (bez obzira da li je počinitelj poznat ili ne) te je dostavljaju na Državno odvjetništvo.
U slučajevima kada je počinitelj nepoznat policijski službenici provode policijske izvide odnosno poduzimaju mjere i radnje odnosno policijske izvide kako bi prikupili podatke o počinitelju kaznenog djela. Kada je pronađen počinitelj, izvješćuju Državno odvjetništvo o osobnim podacima počinitelja.
Prema Kaznenom zakonu za počinjenje kaznenog djela ubijanje ili mučenje životinja zapriječena je kazna zatvora do jedne godine.
U slučajevima kada vlasnik odnosno posjednik životinja na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način s njima loše postupa, a provedenim policijskim izvidima utvrđeno je da se ne radi o elementima kaznenog djela iz članka 205. Kaznenog zakona radi se prekršaju iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Počinitelju navedenog prekršaja izdaje se Obavezni prekršajni nalog te mu se izriče novčana kazna od 190 do 700 kuna.
U svim drugim slučajevima na štetu životinja kada se ne radi o gore izvršenom prekršaju ili kaznenom djelu, policija izvješćuje Državni inspektorat - veterinarsku inspekciju odnosno komunalnog redara lokalne uprave ili samouprave ukoliko je došlo do kršenja odredbi lokalnih odluka.
2. Kakve bi Vi mjere predložili za smanjenje prijava?
Svako je zlostavljanje životinja potrebno prijaviti u svrhu kažnjavanja počinitelja ali i zaštite životinje.
Kako bi se smanjio broj zlostavljanja životinja potrebno je educirati vlasnike i posjednike životinja, ostale građane, gdje bi po mojem mišljenju najučinkovitije bilo provoditi kampanje na lokalnoj i nacionalnoj razini s ciljem sprečavanja mučenja životinja.
Informiranje javnosti putem medija o poduzetim preventivnim ali i represivnim mjerama koje štite životinje odnosno kažnjavaju počinitelje.
Također osobno smatram da bi na lokalnoj razini bilo potrebno provoditi projekte i programe kojima bi se zaštitile zlostavljene i napuštene životinje adekvatnim smještajem (azil) i brigom za životinje.
Odgovorno posjedovanje kućnih ljubimaca
Varaždinska županija - odgovor na naš upit vezan uz PROGRAM KONTROLE POPULACIJE
NAPUŠTENIH PASA NA PODRUČJU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Najvažnija mjera koja se može poduzeti u cilju zaštite mačaka je svakako podrška sterilizaciji. Pri tome treba imati u vidu da je većina "problematičnog" mačjeg svijeta "divlja" (mace koje se ne mogu uhvatiti), a upravo zbog toga ih se ne može sterilizirati te se im ne može nadzirati razmnožavanje.
Sterilizacija se provodi po sistemu "uhvati-steriliziraj-vrati" što znači vraćanje mačke na njoj poznatu mikrolokaciju, a ne u sklonište. Jedna konkretna mačka se kastrira točkasto na lokaciji xy i vraća na tu istu xy okaciju u svoj okoliš, kvart, područje. Mačka se više neće razmnožavati, ali će čistiti teren od glodavaca, štakora i miševa, a svojom prisutnošću ujedno čuvati teritorij od drugih mačaka. Jedno od rješenja na području zaštite mačaka može biti podrška osnivanju mačjih hranilišta. Pri tome treba imati u vidu nova saznanja veterinarske struke: svako veće grupiranje/okupljanje mačaka nije dobro zbog širenja zaraznih mačjih bolesti koje u pravilu zaraze cijelu populaciju na hranilištu, a mnoge od njih su smrtonosne i lako prenosive. Još jedan detalj, mačke na hranilištima su u pravilu kastrirane (sterilizirane) i time postaju u mačjoj hijerarhiji mačke drugog reda. Nekastrirane mačke uvijek dolaze na hranu "izvana" (izvan hranilišta) i "izrinu" starosjedilice jer su jače od kastriranih pa svojim dolaskom opet šire bolesti.
Činjenica jest da je mačke izuzetno teško udomiti jer mačaka ima na svakom koraku,
posebno u ruralnim sredinama gdje su mačke u pravilu nekastrirane. Vlasnici koji ne žele
financirati kastraciju vlastite mačke obično po šumama i kanalima odbacuju legla malih
mačića. Stoga je rješenje u naglasku na kastraciji i edukaciji.
Zaključno:
Županija se zalaže za provođenje onih aktivnosti i mjera pomoću kojih i do
sada funkcionira zbrinjavanje mačaka: sufinanciranje udruga za zaštitu mačaka, edukacija i
senzibiliziranje javnosti te financiranje sterilizacije mačaka za građane od strane JLS-a.
Franka Prevedan
Viša stručna suradnica za zaštitu prirode
Upravni odjel za poljoprivredu
i zaštitu okoliša